Usora/Fronhausen njemačka kompanija Schneider Holding GmbH, sa sjedištem u Fronhausenu, preuzela je IMACO Systemtechnik, jednu od najuspješnijih tvrtki u Bosni i Hercegovini koja se bavi proizvodnjom strojeva i strojnih sklopova objavio je portal BiznisInfo.ba.

Prema istom izvoru, Schneider Holding tvrtku je otkupio od njezinih osnivača poduzetnika Tade Čondića i Ivana Čondić-Begova, koji su IMACO osnovali 2006. godine. Tvrtka je tada započela s radom s dvoje zaposlenih u unajmljenom prostoru, dok danas zapošljava gotovo 200 radnika i posluje u vlastitim proizvodnim pogonima koji se prostiru na više od 10.000 četvornih metara.

U poslovnoj 2023. godini IMACO Systemtechnik ostvario je prihode od 38,8 milijuna konvertibilnih maraka, dok je neto dobit iznosila više od 10 milijuna KM, objavio je BiznisInfo.ba.

Tvrtka iz Usore specijalizirana je za proizvodnju strojeva i sklopova po narudžbi, a pruža i širok spektar dodatnih usluga od izrade kablova i elektroormara, do glodanja, tokarenja, obrade lima, bojanja i plastificiranja. „Osim što proizvodimo i montiramo strojeve, izrađujemo i pojedinačne dijelove koji su sastavni dio cjelokupnih strojnih sustava“, izjavila je ranije direktorica Karolina Pranjić za BiznisInfo.ba.

S druge strane, Schneider Holding GmbH renomirana je njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju specijalnih strojeva za posebne namjene. Njihova proizvodnja obuhvaća sve faze od projektiranja do izrade gotovih proizvoda. Najveći dio prihoda ostvaruju na domaćem, njemačkom tržištu, uz značajnu prisutnost i na drugim tržištima unutar Europe.

Preuzimanjem IMACO Systemtechnika, Schneider Holding dodatno jača svoje proizvodne kapacitete i poslovnu prisutnost u jugoistočnoj Europi, dok se za IMACO otvara novo razvojno poglavlje i prilika za daljnju integraciju u europski industrijski sektor.

Zgrada "Razvitak" u središtu Mostara, koja je izgrađena početkom 1970-ih godina, bila je jedno od najprepoznatljivijih arhitektonskih ostvarenja u ovom gradu. U njenim su prostorima bile smještene robna kuća i stanovi, od kojih su neki pripadali istaknutim Mostarcima. Projektant ove zgrade bio je arhitekta Ante Paljaga, a posebno je bila poznata po motivima stećaka na fasadi robne kuće. Do rata, "Razvitak" je bio simbol socijalističkog modernizma, ali je tijekom rata pretrpio potpuni destruktivni udar. Dugo vremena, zgrada je bila simbol propadanja Mostara i svih teškoća s kojima se grad suočavao u posljednja tri desetljeća. Međutim, posljednjih mjeseci, počeli su ozbiljni napori na obnovi i izgradnji nove stambeno-poslovne zgrade na tom prostoru.

Ove napore pokrenula je kompanija Monet Group, koju vode Nijaz Skenderagić i Zejd Bilalović, iskusni privrednici s velikim portfeljem uspješnih ulaganja u Bosni i Hercegovini, ali i inozemstvu. Zajedno s mostarskim vlastima, poduzeli su važne korake kako bi se postiglo rješenje koje zadovoljava interese svih strana - investitora, gradskih vlasti, bivših stanara i građana Mostara.

Nezir Čahtarević, direktor Monet Group, u izjavi za Klix.ba potvrdio je da će nova zgrada na mjestu "Razvitka" sadržavati tržni centar, poslovni kompleks, stambene jedinice, te javnu garažu, čime će se, prema njegovim riječima, riješiti i problem parkiranja u samom centru grada.

Nova zgrada prostirat će se na 41.000 kvadratnih metara, a visina će joj biti jednaka onoj koju je imala stara zgrada. Procijenjena vrijednost ove investicije je 100 milijuna KM, što čini ovaj projekt jednim od najvećih u regiji.

Ključan korak u realizaciji projekta bilo je usvajanje regulacionog plana. Čahtarević je naglasio da je raspisan međunarodni javni poziv za idejno rješenje kompleksa, u suradnji s Asocijacijom arhitekata Bosne i Hercegovine. Dosad je pristiglo više od 60 prijava iz Bosne i Hercegovine i regije, a rok za dostavu prijedloga je 31. svibanj ove godine. Nakon toga, slijedi ishodovanje urbanističke saglasnosti, što će otvoriti put za izdavanje građevinske dozvole i početak radova.

Stručna komisija koja će odabrati najbolji idejni prijedlog bit će sastavljena od predstavnika struke, Grada Mostara i investitora. Jedan od ključnih uvjeta prilikom izbora idejnog rješenja bit će očuvanje motiva stećaka sa stare fasade u nekom novom obliku, čime će investitori pokazati posvećenost očuvanju kulturne baštine Mostara.

Također, u tijeku je proces eksproprijacije zemljišta, koji bi trebao biti završen u posljednjem kvartalu ove godine. Veliku pažnju posvetit će i rješavanju stambenih pitanja bivših stanara "Razvitka". Prema dogovoru s Gradom Mostarom, bivšim stanarima bit će dodijeljeni novi stanovi, čime će se zaštititi njihova stanarska prava.

Planirano je da izgradnja nove zgrade počne u prvoj polovini sljedeće godine. Ovaj projekt će, kako najavljuje Čahtarević, spojiti moderni urbani razvoj s poštovanjem povijesti i tradicije grada Mostara, čime će otvoriti novo poglavlje u razvoju ovog grada.

U petak, 28. ožujka 2025. godine, u Banjoj Luci je potpisan ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju solarne elektrane "Baničići" kod Ljubinja. Ovaj projekt, koji je procijenjen na 154,5 milijuna KM, predstavlja najveću investiciju u općini Ljubinje do sada. Ugovor su potpisali ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, i direktor tvrtke "KH Alter Energy" Ljubinje, Duško Odžaklić.

Planirana solarna elektrana imat će instaliranu snagu od 102,72 megavata, a godišnja proizvodnja električne energije procijenjena je na oko 144,57 gigavat sati. Ovaj projekt ne samo da ima potencijal za snažno poboljšanje energetske stabilnosti Republike Srpske, već će donijeti i dugoročne ekonomske koristi za lokalnu zajednicu.

Ministar Đokić istaknuo je kako je izgradnja ove solarne elektrane važna ne samo za općinu Ljubinje, već i za cijelu Hercegovinu i Republiku Srpsku. "Ovo je najvažnija investicija u Ljubinju do sada, i ona pruža novu razvojnu perspektivu za ovu regiju. Osim toga, općina će od ovog projekta primati koncesijsku naknadu između 500.000 i 600.000 eura godišnje", rekao je Đokić, kako kaže bljesak.info.

Također, ministar Đokić naglasio je kako će projekt pomoći u borbi protiv depopulacije u Hercegovini, koja se suočava s velikim padom broja stanovnika. "Siguran sam da će izgradnja energetskih objekata, poput ovog, promijeniti sliku Hercegovine i Republike Srpske u narednim godinama, stvarajući bolje uvjete za život i rad u ovim područjima", rekao je Đokić.

Duško Odžaklić, direktor "KH Alter Energy", napomenuo je da je do sada u projekt već uloženo oko pet milijuna eura. On je također naglasio kako je cilj kroz projekt zaposliti lokalno stanovništvo, čime bi se potaknuo povratak ljudi u Ljubinje. "Ovaj projekt nije samo energetski, već i društveni iskorak. Učinit ćemo sve kako bismo stvorili nove prilike za ljude koji žele ostati u Ljubinju", izjavio je Odžaklić.

Načelnik općine Ljubinje, Stevo Drapić, naglasio je da je Ljubinje do sada bilo uskraćeno za prihode od koncesijskih naknada i koristi od energetskog sektora. "Ovaj projekt pokazuje da Ljubinje ima budućnost i da je zajednička suradnja između Vlade Republike Srpske, Ministarstva energetike i rudarstva te investitora ključna za razvoj našeg kraja", rekao je Drapić.

Ministar Đokić zaključio je kako će ovaj projekt pomoći u stvaranju pozitivne slike o Republici Srpskoj, u kojoj investitori vide sigurnost i dugoročne mogućnosti za ulaganje. "Usprkos političkim izazovima i negativnim pričama o Republici Srpskoj, ovaj projekt pokazuje da život pobjeđuje i da naša zemlja ostaje poželjno mjesto za ulaganje", zaključio je Đokić.

Potpisivanju ugovora nazočio je i predstavnik Komisije za koncesije Republike Srpske, a radovi na izgradnji solarne elektrane "Baničići" trebali bi započeti uskoro, s ciljem stvaranja novog energetskog izvora za regiju i Republike Srpske.

https://bljesak.info/gospodarstvo/industrija/u-hercegovini-krece-gradnja-solarne-elektrane-vrijedne-1545-milijuna-km/510564

Studija utjecaja na okoliš za tvornicu magnezija na Kupresu ponovno je stavljena na uvid javnosti, a javna rasprava o projektu tek treba biti zakazana.

Studija utjecaja na okoliš za projekt izgradnje pogona za proizvodnju magnezija na lokaciji Osmanlije, u općini Kupres, investitora BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres, ponovno je stavljena na uvid javnosti, a termin održavanja javne rasprave bit će naknadno objavljen.

Investicija nije u skladu s prostornim planom

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, njemački investitor želi graditi veliko industrijsko postrojenje za proizvodnju magnezija u BiH. Ova investicija dovedena je u pitanje jer je Federalno ministarstvo okoliša i turizma u prosincu prošle godine odbilo zahtjev investitora za odobrenje Studije utjecaja na okoliš. Federalno ministarstvo dalo je odbijenicu na ovaj zahtjev jer spomenuta investicija nije u skladu s županijskim Prostornim planom. Prije toga, ovaj projekt naišao je na snažno protivljenje ekoloških udruga, prenosi BiznisInfo.

600 novih radnih mjesta

Tvrtka BH Magnezij & Minerali planira izgradnju i puštanje u rad pogona u kojem bi bilo otvoreno čak 600 novih radnih mjesta. Kompleks bi se, prema planu, sastojao od 14 objekat, od kojih bi većina bila proizvodni pogoni, a ostalo bi bili uredi, laboratorij, garderoba itd. Vlasnik poduzeća BH Magnezij & Minerali je tvrtka "Magnesium For Europe" iz Njemačke. Kao sirovina za proizvodnju magnezija koristio bi se dolomit.

Revidiranje studije

Iz tvrtke BH Magnezij & Minerali ranije ove godine izjavili su da ne odustaju od projekta te da će revidirati Studiju o utjecaju na okoliš kako bi uključila dodatne uvide i odgovorila na povratne informacije svih zainteresiranih strana – državnih institucija, predstavnika Općine Kupres, organizacija za zaštitu okoliša i građana Kupresa.

Investitor tvrdi da je gradnja ovog kompleksa veoma važna za cijelu Europsku uniju. S obzirom na to da je proizvodnja magnezija vrlo rijetka u Europi, a potrebe su sve veće, očekivalo se da bi ova investicija mogla imati odjeka i izvan granica BiH. Ukupna površina objekata pogona iznosila bi 20.432 četvorna metra.

Magnezij je jedna od ključnih sirovina i strateških proizvoda za Europsku uniju. Projekt na Kupresu identificiran je kao strateški za ERMA-u (European Raw Material Alliance).

https://bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/kupres/486114