Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije.

Nije tajna da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za proizvodnju solarne energije, ali je on našoj zemlji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti daleko veći od trenutno realiziranih projekata.

Neke procjene ukazuju da je od postojećih kapaciteta, 200 MW pripada velikim elektranama priključenima na prijenosnu mrežu, 200 MW komercijalnim distribuiranim elektranama, dok 200 MW dolazi iz solarnih sustava za vlastitu potrošnju na komercijalnim objektima.

Gospodarstvo i tvrtke u BiH dobrim su djelom već prepoznale potencijal solarne energije, što je rezultiralo velikim brojem projekata postavljanja solarnih elektrana na krovove tamo gdje ima dovoljno fizičkog prostora. Trgovački centri, industrijski pogoni, skladišta i druge velike građevine sve češće koriste prednosti solarne energije kako bi smanjile troškove električne energije, ali i doprinijele očuvanju okoliša. Ulaganje u solarne elektrane postaje sve atraktivnija poslovna prilika, a brojni primjeri iz regije pokazuju da povrat ulaganja može biti izrazito brz, osobito uz sve dostupnije tehnologije i povoljne kreditne linije za obnovljive izvore energije. Takav pristup ne samo da povećava energetsku neovisnost poduzeća, već i doprinosi ukupnoj stabilnosti energetskog sustava. Međutim, sustavno prikupljeni podaci o ukupnim instaliranim kapacitetima i potencijalima još uvijek nisu javno dostupni.

Nacionalni ciljevi do 2030.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do 2030. godine planirano je: • 900 MW velikih fotonaponskih elektrana, • 92 MW industrijskih solarnih sustava, • 500 MW malih sustava za potrošače-proizvođače, poznatih kao prosumeri.

Dok se razvoj velikih solarnih elektrana odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, prosumeri – mala postrojenja za vlastitu potrošnju – daleko zaostaju.

Što usporava razvoj prosumera?

Glavni izazov leži u nedovršenoj regulativi. Iako su tehničke mogućnosti priključenja ovih sustava na niskonaponsku mrežu već dokazano moguće – do čak 500 MW bez većih intervencija – izrada ključnih podzakonskih akata kasni više od godinu dana.

Zanimljivo, usporedba s Crnom Gorom, koja ima četvrtinu potrošnje električne energije u odnosu na BiH, pokazuje da je u njihov sustav već priključeno preko 7000 prosumera ukupne snage veće od 70 MW – i to bez značajnijih prepreka.

Vrijeme za solarni zaokret

Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije. Sunčani potencijal, tehnička podrška i iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da BiH može značajno unaprijediti svoju energetsku neovisnost i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Razvoj prosumerskih sustava predstavlja ne samo energetsku, već i financijsku priliku za građane i poduzeća. Možda je upravo sada pravo vrijeme za razmišljanje o solarnim rješenjima – za vaš dom ili posao.

Pridružite se globalnom trendu korištenja obnovljivih izvora energije i postanite dio promjene. Sunce je na vašoj strani – iskoristimo ga zajedno!

Podaci prema kojima su direktne strane investicije u prvih pola godine dosegnule gotovo milijardu maraka unose optimizam i otvaraju mogućnost situaciji da ove godine dosegnemo rekordan iznos koji bi se približio brojci od 2 milijarde maraka, a što pokazuje stanoviti oporavak ekonomske aktivnosti zemalja u okružju koje su se pokazale kao najveći investitori u zemlju.

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine za Večernji list su potvrdili kako su izravne direktne investicije za prvih šest mjeseci ove godine iznosile 955,9 miliona KM.

Koje su zemlje na vrhu?

U pogledu tokova izravnih investicija, u prvih pola godine najviše investicija zabilježeno je iz Hrvatske (183,5 miliona KM), potom Njemačke (157,9 miliona KM), Slovenije (145,3 miliona KM) i Austrije (101,7 miliona KM).

Analizom ukupnog iznosa direktnih stranih investicija za prvih šest mjeseci ove godine može se pretpostaviti da bi, u slučaju da se sličan iznos i dinamika nastave i u drugom dijelu godine, direktne strane investicije na kraju 2024. mogle premašiti 1,9 milijardi maraka, a što je više u odnosu na prošlu godinu, kada su iznosile 1,89 milijardi KM.

Drugi zaključak koji se nameće u analizi najvećih država investitora u prvih pola godine otkriva kako su s popisa “nestale” one države iz kojih je u prošloj godini zabilježen najveći iznos stranih ulaganja.

Podsjećamo, najviše je priljeva investicija tokom 2023. godine zabilježeno iz Rusije (376,3 miliona KM), Srbije (355,6 miliona KM) te iz Nizozemske (237,7 miliona KM).

Bosna i Hercegovina je prebogata rudama, a o tome svjedoče nazivi naših gradova i mjesta. Međutim, određene rude postaju popularnije usljed potrebe Evropske unije da pređe na zelenu energiju. To sa sobom povlači i nova istraživanja u BiH, s ciljem iskopavanja rijetkih minerala poput litija, kobalta ili nikla.

Centar za politike i upravljanje je objavio analizu "Kritični materijali u Bosni i Hercegovini - potencijal, perspektive i izazovi", u kojem se, pored tema iz naslova analize, bave i trenutnim projektima u BiH na istraživanju ruda.

Obim novih projekata na istraživanju i ekstrakciji kritičnih minerala u BiH je povećan u posljednje vrijeme, uključujući nedavno otvoreni rudnik srebra, cinka, olova i zlata u Varešu, te rudnik olova u Olovu.

Nekoliko kompanija trenutno provode istraživanja s ciljem pronalaska sirovina koje su kritične i strateške, a potencijalno se nalaze na prostoru BiH.

Kako se navodi u analizi, Lykos Metals, australska kompanija, istražuje minerale poput olova, cinka, bakra, barita i srodnih metala u općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u RS-u. Također, istražuju bakar, olovo, cink i litij u Čajniču, te nikal, bakar, kobalt, cink, olovo, srebro i zlato u općini Petrovo.

Pored njih, kanadska kompanija EMX Royalty radi preliminarna geološka istraživanja širom BiH. Seven Plus Sarajevo istražuje pojave hroma u općini Vareš. Terra Balcanica je zainteresovana za pojave olova u regiji oko Foče, dok BBM Sarajevo nastoji da radi istraživanja srebra i zlata u općini Fojnica.

Arcore Ltd iz Švicarske je završila fazu istraživanja litij u općini Lopare. Dodatna preliminarna istraživanja ove sirovine potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz CPU-a.

Geološki potencijal BiH

Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezerve uglja, željeza i aluminija. Rezerve uglja, iznose oko pet milijardi metričkih tona, a tokom 2022. godine, proizvedeno je 6,6 miliona tona mrkog uglja i 7,1 milion tona lignita, koji se uglavnom koristi u proizvodnji električne energije. Od 14 aktivnih rudnika uglja, 10 je u većinskom državnom, a četiri u privatnom vlasništvu.

U aprilu 2024. godine prekinut je rad rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, na osnovu tehno-ekonomskih pokazatelja stanja u ovom rudniku. Pored uglja, ukupne rezerve željeza iznose 653 miliona tona, a proizvodnja željeznih ruda i koncentrata je u 2022. godini iznosila blizu 1,3 miliona tona. Sa gledišta kritičnih i strateških mineralnih sirovina, BiH ima najizgledniji potencijal u plasmanu mangana, aluminija, barita, silicija, antimona (kritične) te željeza, cinka i olova (strateške).

Značajne rezerve boksita procijenjene su na 120 miliona tona. U BiH se nalazi 53 nalazišta boksita, od kojih se još sedam vodi kao aktivnih iskopa rude, mada je proizvodnja znatno smanjena. Procjenjuje se da je i na ležištima na kojim je prekinuta eksploatacija u Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu, preostalo u resursima još približno 15 miliona tona boksita. Proizvodnja rude i koncentrata aluminija su zabilježili obim od 1,3 miliona tona u 2022. godini.

Rezerve cinka i olova od po 56 miliona tona su raspoređene u geografski rasprostranjenim pojavama i utvrđenim ležištima. Operativni rudnici su u Srebrenici u entitetu Republika Srpska (RS) i Olovu, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), te projekti u razvoju Rupice i Veovača u Varešu. Proizvodnja olovnih ruda i koncentrata u 2022. godini iznosila je skromnih 9000 tona, dok je proizvodnja cinkovih ruda i koncentrata iznosila 15 tona. Obzirom na utvrđene i potencijalne rezerve, postoji ozbiljan potencijal za razvoj ovih mineralnih sirovina.

Potencijalna nalazišta litija se nalaze na sjeveru, srednjoj i istočnoj BiH, no potrebno je provesti dodatna istraživanja po pitanju koncentracije i u kontinuitetu rudnog tijela. Firma Arcore AG je sprovela istraživanja i procijenila da se na području Lopara i Ugljevika nalaze rezerve od 1,5 miliona tona litij karbonata (pored 94 miliona tona magnezijum sulfata i 17 miliona tona bora).

"Istraživanja litijuma, kao i srodnih kritičnih mineralnih sirovina se obavljaju i u sklopu preliminarnih geoloških istraživanja u Čajniču, Jezeru i Šipovu, a interes za istraživanje je iskazan u nizu drugih općina kao što su Ugljevik, Bijeljina, Zvornik i Brčko", navodi se u analizi.

Resursi magnezijuma u BiH se nalaze u malim i napuštenim depozitima u RS-u kao što su Čelinac, Teslić i Rudo. Potrebna su detaljna istraživanja za preciznije procjene njihovog potencijala. Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o. članica grupacije MFE "Magnezij za Evropu" pokrenula je projekat izdvajanja Magnezija iz kamena dolomita, koji je već eksploatiran na području Kupresa.

Resursi i pojave mangana su raspoređeni širom BiH sa nekoliko malih depozita, uključujući lokacije Banja Luka, Čelinac, Rudo i Gacko u RS-u, te Bužim, Velika Kladuša, Čevljanovići, Konjic i Vareš u FBiH. Rudnik Popović Polje je jedini trenutno povremeno operativan. Posebno se izdvajaju depoziti mangana u Velikoj Kladuši i Čevljanovićima, sa potencijalnim rezervama do 9 miliona tona, što predstavlja značajne vrijednosti zbog visokog sadržaja mangana.

Rezerve antimona su procijenjene na 200.000 tona, s primarnim nalazištima u Čemernici (općina Fojnica) i pratećim pojavama uz eksploataciju olova, cinka i srebra u Srebrenici i Varešu (rudnik Rupice)12. Također je vidljiv značajan potencijal za plemenite i rijetke metale, uključujući zlato, nikl i kobalt. Utvrđene rezerve zlata nalaze se u Fojnici, Kreševu, Gornjem Vakufu, te riječnim slivovima rijeka Lepenice, Lašve i Fojnice.

Potencijalne rezerve nikla i kobalta iznose oko tri miliona tona u blizini Živinica, kao i na sjevernim obroncima planine Ozren. Prema nezvaničnim informacijama Klix.ba, određena istraživanja provode se i na području ove planine.

U sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar  2018., u srijedu, 11.travnja, u 12 sati Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) Mostar u suradnji s Agencijom za unapredjivanje stranih investicija (FIPA) u BiH, organizira gospodarsku konferenciju „Investicijski potencijali Hercegovine“. Konferencija će biti održana u Paviljonu 1, dvorana broj 1. 

Cilj konferencije je predstavljanje investicijskih prilika i potencijala regije Hercegovine domaćim i stranim investitorima s naglaskom na uspješno realizirane projekte te promoviranje Hercegovine kao ulagačke destinacije. 

Konferenciju će svečano otvoriti gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Sponzori konferencije: Grad Mostar, Županija zapadnohercegovačka, Feal d.o.o.

Medijski sponzor: Poslovne novine