Kompanija Violeta iz Gruda, jedan od vodećih poslovnih sustava u BiH, kreće u izgradnju nove tvornice. Ova investicija omogućit će modernizaciju proizvodnje i prilagodbu novim tržišnim trendovima.

Kompanija Violeta iz Gruda, jedan od najvećih poslovnih sustava u BiH, započinje izgradnju nove tvornice. Ovu informaciju za BiznisInfo.ba potvrdio je vlasnik kompanije Petar Ćorluka.

Gradit će se u Grudama

Riječ je o tvornici koja će se nalaziti u Grudama, a u njoj će se proizvoditi proizvodi koji već čine osnovu poslovanja kompanije, ali na suvremeniji način.

"Tvornica u kojoj trenutačno proizvodimo posluje već više od 20 godina, a sada su na tržište došle nove tehnologije, nova kvaliteta, novi materijali i sve to utječe na finalni proizvod. Stoga ćemo u novoj tvornici proizvoditi novu generaciju proizvoda, jer nove generacije potrošača žele novu generaciju proizvoda", pojasnio je Ćorluka za BiznisInfo.ba.

Podsjetimo, osnovna djelatnost kompanije je proizvodnja papira za kućanstvo, a kasnije je proširena na razne higijenske proizvode, sredstva za čišćenje, pelene i druge srodne proizvode.

Nova investicija dolazi nakon što je Violeta krajem prošle godine u Grudama otvorila novu tvornicu kartonske ambalaže, što je bila investicija vrijedna 40 milijuna eura.

Osim toga, Violeta je prethodnih godina preuzela čapljinsku Lastu i tamo pokrenula proizvodnju slatkiša.

Dovršetak 2026. godine

"Sada smo vidjeli kako se radi u Sjedinjenim Američkim Državama, kako rade najnaprednije europske zemlje… Vodimo se time da moramo ulagati u temeljni biznis kako bismo ostali konkurentni i ne bismo zaostajali. Dakle, ovo je investicija koja će nam omogućiti praćenje svjetskih trendova novih generacija. Asortiman će ostati sličan, s određenim izmjenama, ali poboljšan", naglasio je Ćorluka.

Lokacija tvornice bit će u Grudama, u zoni gdje se već nalaze tvornica kartona i omekšivača.

"Trenutačno kupujemo dodatnih 60.000 m² privatnog zemljišta. U idućih mjesec do dva taj proces bi trebao biti završen, a tvornica bi trebala biti dovršena 2026. godine. Još nemamo precizne podatke o kapacitetu i vrijednosti investicije, ali proizvodnja će biti naprednija i bolja", istaknuo je Ćorluka.

Nove investicije

Osim toga, najavljuje i investiciju u Čapljini, odnosno širenje asortimana u Lasti.

"Uglavnom širimo poslovanje, sve što zaradimo ulažemo natrag. Meni kao vlasniku ne treba ni jedna marka, ali moramo pratiti trendove kako bismo ostali na tržištu. Ako ne pratimo i ne ulažemo, nećemo moći poslovati. Ako ne prodajemo, nećemo moći ni proizvoditi. Bitno je da budemo u trendu i da radimo isto ili bolje od naše najbolje konkurencije", zaključio je Ćorluka.

Podsjetimo, kompanija u Grudama gradi i hotel s dodatnim sadržajima.

Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije.

Nije tajna da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za proizvodnju solarne energije, ali je on našoj zemlji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti daleko veći od trenutno realiziranih projekata.

Neke procjene ukazuju da je od postojećih kapaciteta, 200 MW pripada velikim elektranama priključenima na prijenosnu mrežu, 200 MW komercijalnim distribuiranim elektranama, dok 200 MW dolazi iz solarnih sustava za vlastitu potrošnju na komercijalnim objektima.

Gospodarstvo i tvrtke u BiH dobrim su djelom već prepoznale potencijal solarne energije, što je rezultiralo velikim brojem projekata postavljanja solarnih elektrana na krovove tamo gdje ima dovoljno fizičkog prostora. Trgovački centri, industrijski pogoni, skladišta i druge velike građevine sve češće koriste prednosti solarne energije kako bi smanjile troškove električne energije, ali i doprinijele očuvanju okoliša. Ulaganje u solarne elektrane postaje sve atraktivnija poslovna prilika, a brojni primjeri iz regije pokazuju da povrat ulaganja može biti izrazito brz, osobito uz sve dostupnije tehnologije i povoljne kreditne linije za obnovljive izvore energije. Takav pristup ne samo da povećava energetsku neovisnost poduzeća, već i doprinosi ukupnoj stabilnosti energetskog sustava. Međutim, sustavno prikupljeni podaci o ukupnim instaliranim kapacitetima i potencijalima još uvijek nisu javno dostupni.

Nacionalni ciljevi do 2030.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do 2030. godine planirano je: • 900 MW velikih fotonaponskih elektrana, • 92 MW industrijskih solarnih sustava, • 500 MW malih sustava za potrošače-proizvođače, poznatih kao prosumeri.

Dok se razvoj velikih solarnih elektrana odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, prosumeri – mala postrojenja za vlastitu potrošnju – daleko zaostaju.

Što usporava razvoj prosumera?

Glavni izazov leži u nedovršenoj regulativi. Iako su tehničke mogućnosti priključenja ovih sustava na niskonaponsku mrežu već dokazano moguće – do čak 500 MW bez većih intervencija – izrada ključnih podzakonskih akata kasni više od godinu dana.

Zanimljivo, usporedba s Crnom Gorom, koja ima četvrtinu potrošnje električne energije u odnosu na BiH, pokazuje da je u njihov sustav već priključeno preko 7000 prosumera ukupne snage veće od 70 MW – i to bez značajnijih prepreka.

Vrijeme za solarni zaokret

Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije. Sunčani potencijal, tehnička podrška i iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da BiH može značajno unaprijediti svoju energetsku neovisnost i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Razvoj prosumerskih sustava predstavlja ne samo energetsku, već i financijsku priliku za građane i poduzeća. Možda je upravo sada pravo vrijeme za razmišljanje o solarnim rješenjima – za vaš dom ili posao.

Pridružite se globalnom trendu korištenja obnovljivih izvora energije i postanite dio promjene. Sunce je na vašoj strani – iskoristimo ga zajedno!

Partnerstvo tri države ima za cilj proizvodnju zelene energije u Albaniji i izvoz u Italiju putem podvodnih kablova.

Italija, Albanija i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su danas ugovor vrijedan najmanje milijardu eura za izgradnju podmorske interkonekcije za obnovljivu energiju preko Jadranskog mora.

– Čvrsto vjerujemo u ovaj projekat koji uključuje naše tri vlade, kao i naš privatni sektor i mrežne operatere -. rekla je italijanska premijerka Giorgia Meloni, najavljujući dogovor na Svjetskom samitu o energetici budućnosti u Abu Dabiju, prenosi Reuters.

– Partnerstvo tri države, koje ima za cilj proizvodnju zelene energije u Albaniji i izvoz u Italiju putem podvodnih kablova, uključit će italijanskog mrežnog operatera Terna i Nacionalnu energetsku kompaniju UAE (Taka) – rekao je albanski premijer Edi Rama.

Albanski premijer je dodao da će infrastruktura povezati albansku luku Vlorë s južnom italijanskom regijom Puglia, najužom tačkom između dvije zemlje, i kako se očekuje da će biti operativna u roku najviše tri godine, prenio je Tanjug.

Bosna i Hercegovina je prebogata rudama, a o tome svjedoče nazivi naših gradova i mjesta. Međutim, određene rude postaju popularnije usljed potrebe Evropske unije da pređe na zelenu energiju. To sa sobom povlači i nova istraživanja u BiH, s ciljem iskopavanja rijetkih minerala poput litija, kobalta ili nikla.

Centar za politike i upravljanje je objavio analizu "Kritični materijali u Bosni i Hercegovini - potencijal, perspektive i izazovi", u kojem se, pored tema iz naslova analize, bave i trenutnim projektima u BiH na istraživanju ruda.

Obim novih projekata na istraživanju i ekstrakciji kritičnih minerala u BiH je povećan u posljednje vrijeme, uključujući nedavno otvoreni rudnik srebra, cinka, olova i zlata u Varešu, te rudnik olova u Olovu.

Nekoliko kompanija trenutno provode istraživanja s ciljem pronalaska sirovina koje su kritične i strateške, a potencijalno se nalaze na prostoru BiH.

Kako se navodi u analizi, Lykos Metals, australska kompanija, istražuje minerale poput olova, cinka, bakra, barita i srodnih metala u općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u RS-u. Također, istražuju bakar, olovo, cink i litij u Čajniču, te nikal, bakar, kobalt, cink, olovo, srebro i zlato u općini Petrovo.

Pored njih, kanadska kompanija EMX Royalty radi preliminarna geološka istraživanja širom BiH. Seven Plus Sarajevo istražuje pojave hroma u općini Vareš. Terra Balcanica je zainteresovana za pojave olova u regiji oko Foče, dok BBM Sarajevo nastoji da radi istraživanja srebra i zlata u općini Fojnica.

Arcore Ltd iz Švicarske je završila fazu istraživanja litij u općini Lopare. Dodatna preliminarna istraživanja ove sirovine potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz CPU-a.

Geološki potencijal BiH

Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezerve uglja, željeza i aluminija. Rezerve uglja, iznose oko pet milijardi metričkih tona, a tokom 2022. godine, proizvedeno je 6,6 miliona tona mrkog uglja i 7,1 milion tona lignita, koji se uglavnom koristi u proizvodnji električne energije. Od 14 aktivnih rudnika uglja, 10 je u većinskom državnom, a četiri u privatnom vlasništvu.

U aprilu 2024. godine prekinut je rad rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, na osnovu tehno-ekonomskih pokazatelja stanja u ovom rudniku. Pored uglja, ukupne rezerve željeza iznose 653 miliona tona, a proizvodnja željeznih ruda i koncentrata je u 2022. godini iznosila blizu 1,3 miliona tona. Sa gledišta kritičnih i strateških mineralnih sirovina, BiH ima najizgledniji potencijal u plasmanu mangana, aluminija, barita, silicija, antimona (kritične) te željeza, cinka i olova (strateške).

Značajne rezerve boksita procijenjene su na 120 miliona tona. U BiH se nalazi 53 nalazišta boksita, od kojih se još sedam vodi kao aktivnih iskopa rude, mada je proizvodnja znatno smanjena. Procjenjuje se da je i na ležištima na kojim je prekinuta eksploatacija u Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu, preostalo u resursima još približno 15 miliona tona boksita. Proizvodnja rude i koncentrata aluminija su zabilježili obim od 1,3 miliona tona u 2022. godini.

Rezerve cinka i olova od po 56 miliona tona su raspoređene u geografski rasprostranjenim pojavama i utvrđenim ležištima. Operativni rudnici su u Srebrenici u entitetu Republika Srpska (RS) i Olovu, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), te projekti u razvoju Rupice i Veovača u Varešu. Proizvodnja olovnih ruda i koncentrata u 2022. godini iznosila je skromnih 9000 tona, dok je proizvodnja cinkovih ruda i koncentrata iznosila 15 tona. Obzirom na utvrđene i potencijalne rezerve, postoji ozbiljan potencijal za razvoj ovih mineralnih sirovina.

Potencijalna nalazišta litija se nalaze na sjeveru, srednjoj i istočnoj BiH, no potrebno je provesti dodatna istraživanja po pitanju koncentracije i u kontinuitetu rudnog tijela. Firma Arcore AG je sprovela istraživanja i procijenila da se na području Lopara i Ugljevika nalaze rezerve od 1,5 miliona tona litij karbonata (pored 94 miliona tona magnezijum sulfata i 17 miliona tona bora).

"Istraživanja litijuma, kao i srodnih kritičnih mineralnih sirovina se obavljaju i u sklopu preliminarnih geoloških istraživanja u Čajniču, Jezeru i Šipovu, a interes za istraživanje je iskazan u nizu drugih općina kao što su Ugljevik, Bijeljina, Zvornik i Brčko", navodi se u analizi.

Resursi magnezijuma u BiH se nalaze u malim i napuštenim depozitima u RS-u kao što su Čelinac, Teslić i Rudo. Potrebna su detaljna istraživanja za preciznije procjene njihovog potencijala. Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o. članica grupacije MFE "Magnezij za Evropu" pokrenula je projekat izdvajanja Magnezija iz kamena dolomita, koji je već eksploatiran na području Kupresa.

Resursi i pojave mangana su raspoređeni širom BiH sa nekoliko malih depozita, uključujući lokacije Banja Luka, Čelinac, Rudo i Gacko u RS-u, te Bužim, Velika Kladuša, Čevljanovići, Konjic i Vareš u FBiH. Rudnik Popović Polje je jedini trenutno povremeno operativan. Posebno se izdvajaju depoziti mangana u Velikoj Kladuši i Čevljanovićima, sa potencijalnim rezervama do 9 miliona tona, što predstavlja značajne vrijednosti zbog visokog sadržaja mangana.

Rezerve antimona su procijenjene na 200.000 tona, s primarnim nalazištima u Čemernici (općina Fojnica) i pratećim pojavama uz eksploataciju olova, cinka i srebra u Srebrenici i Varešu (rudnik Rupice)12. Također je vidljiv značajan potencijal za plemenite i rijetke metale, uključujući zlato, nikl i kobalt. Utvrđene rezerve zlata nalaze se u Fojnici, Kreševu, Gornjem Vakufu, te riječnim slivovima rijeka Lepenice, Lašve i Fojnice.

Potencijalne rezerve nikla i kobalta iznose oko tri miliona tona u blizini Živinica, kao i na sjevernim obroncima planine Ozren. Prema nezvaničnim informacijama Klix.ba, određena istraživanja provode se i na području ove planine.