Centar za investicije i razvoj poduzetništva - CIRP

  • PODSTRANICE

Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) priveo je kraju projekt pod nazivom „Prostorna identifikacija i biodiverzitet priroritetnih Natura 2000 tipova staništa na području parka prirode Hutovo blato“ kojeg financira Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. U Parku prirode Hutovo blato održana je i završna radionica na kojoj su predstavljeni rezultati projekta. Voditelj ekspertskog tima prof.dr. Nusret Drešković istaknuo je kako su realizirana istraživanja u projektu usklađena sa postavljenim projektnim ciljevima, zadatcima i očekivanim rezultatima.

„Rezultatima realiziranih projektnih aktivnosti su identificirane i inventarizirane vrste močvarne flore i faune u skladu sa Crvenom listom flore, faune i gljiva Federacije BiH. Za identificirane vrste je određen njihov recentni ekološki status. Rezultatima projekta je uspostavljena referentna lista vrsta i tipova staništa u skladu sa Anexom II Direktive o staništima kao osnove za donošenje prijedloga za uspostavu mreže Natura 2000 na području Parka prirode Hutovo blato. Za identificirane vrste močvarne flore i faune i tipove staništa kreirana je relevantna GIS baza podataka koja je struktuirana u skladu sa osnovnim identifikacijskim paramterima za iste“, naglasio je dr. Drešković.

IMG-5175.jpg

U skladu sa postignutim rezultatima u projektu „Prostorna identifikacija i biodiverzitet priroritetnih Natura 2000 tipova staništa na području parka prirode Hutovo blato“ konstatovano je da bioraznolikost Parka prirode Hutovo blato dosad nije sustavno istražena. Većina podataka dolazi iz preliminarnih pregleda pojedinih skupina u sklopu vrlo malog broja naučnih i stručnih radova koji su proizišli iz svega nekoliko naučno-istraživačkih projekata: LIFE 1999/2000 „Nova politika gospodarenja močvarom Hutovo blato“ (Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša HNŽ/K, 2002), Monitoring stanja biljnog i životinjskog svijeta nakon požara, devastacije i raspuštanja lovočuvarske službe u Parku prirode „Hutovo blato“ (Zbornik radova, 2013), Studija o razvoju turizma Hutova blata (2005), Procjena ihtiofaune Parka Prirode Hutovo blato i utjecaj egzotičnih vrsta 2008/09 (Fundación CBD-hábitat, Španjolska, 2009) i Dijelimo vode (WWF, 2010).

Bazirajuće se na rezultate istaknutih projekata, vlastitih opažanja većeg broja istraživača i djelatnika parka prirode kao i rezultata istraživanja ovog projekta konstatovano je da se područje Hutovog blata odlikuje sa velikim brojem endemskih vrsta biljaka i životinja koje imaju različit kategorijski status ugroženosti. Konkretnije, tokom projektnih istraživanja utvrđeno je da florni diverzitet Parka prirode gradi čak preko 700 biljnih vrsta vaskularne flore koji je organiziran u 46 biljnih asocijacija koje su svrstane u 11 vegetacijskih klasa. Na području Hutova Blata nalazimo tri različita, ekološki neovisna, tipa močvarno-barskih biljnih zajednica: vegetaciju slobodno plivajućih vodenjara (Lemnetea), hidrofitsku vegetaciju (Potametea) i helofitsku vegetaciju (Phragmito-Magnocaricetea).

bilje.jpg

Rezultatima istraživanja ovog projekta utvrđeno je da na području Hutova blata egzistiraju 43 vrste riba. Više od polovice vrsta su autohtone, među kojima je 12 endemičnih vrsta vrlo uskog areala rasprostranjenosti, dok je zabilježeno 15 alohtonih vrsta. Specifičnosti voda Hutovog blata je da u njega ulazi i niz morskih vrsta riba koje tamo privremeno borave. Od ukupnog broja vrsta njih 30 % obuhvaćeno je Aneksom III Bernske konvencije, a gotovo 45% od broja koje nastanjuju ovo područje se nalazi u nekoj od IUCN kategorija i uglavnomje riječ o endemskim vrstama. Najbrojnija porodica riba su šaranke (Cypriniformes) koja su zastupljene s 15 vrsta, a slijedi je porodica pastrva (Salmonidae) s pet, te glavoča (Gobiidae), cipola (Mugilidae) igrgeča (Percidae) s po 3 vrste, dok su druge porodice zastupljene samo s jednom vrstom. Najznačajniji dio Hutovog blata sa aspekta diverziteta endemske ihtiofaune predstavlja Deransko blato (Gornjoblatska jezera Deran, Jelim, Škrka, Orah te brojni potoci i izvori). Nekoliko endemskih vrsta koristi ovo močvarno područje tijekom cjeloživotnog ciklusa ili poduzimaju migracije radi mrijesta i ishrane. Na žalost prijektnim istraživanjima su potvrđene recentne promjene u vodnom režimu ovog područja koje direktno ugrožavaju mikrostaništa bentonskih vrsta ili uzrokuju izostanak mrijesnih migracija i mriješćenja u potocima i izvorima.

Istraživanjima ornitofaune potvrđeni su trendovi negativnog recentnog antropogenog djelovanja izraženu posebno kroz košnju i paljenje mladih tršćaka, sječu šume, lov i ribolov što je dovelo do degradacije močvarnih ekosustava. Poseban recentni negativan utjecaj na sastav ornitofaune imali su melioracijski zahvati, industrijalizacija i urbanizacija, intenzivna poljoprivreda te izgradnja nasipa i brana. Rezultati proverdenih istraživanja u ovom projektu uz sintezu sa prijašnjim spoznajama o ornitofauni Hutova blata potvrdila su brojnost od 235 vrsta iz 46 porodica. Najveći broj vrsta je zabilježen u razdoblju migracija (154 vrste ptica u proljetnim seobama i njih 151 jesenskim seobama) i u doba zimovanja (142 vrste). Najbrojnija naselja ptica vrstama i jedinkama su povremeno plavljene livade na rubu Hutova blata (98 vrsta), te naselja ptica u šumama hrasta medunca i bijelog graba (66 vrsta ptica), slobodnih vodenih površina (64 vrste) i šume vrbe i topole (55 vrsta). U razdoblju migracije i doba gniježđenja utvrđena je prisutnost 106 ptičjih vrsta, što je potvrdilo činjenicu da je Hutovo blato kao mediteranska močvara imala veoma veliki značaj kao europska točka u kojoj ptice srednje i sjeverne Europe u doba seobe i zimovanja nalaze povoljne uvjete za odmor i ishranu na putu za afričko područje.

Značajan sastavni dio ukupnog biodiverziteta Parka prirode „Hutovo blato“ predstavlja grupa herpetofaune. Rezultatima herpetoloških istraživanja koja su na području Parka prirode Hutovo blato realizirana u periodu od 5. travnja do 19. listopada 2011. registrovani su predstavnici ukupno 22 vrste (9 vrsta vodozemaca i 13 vrsta gmazova), s tim da prema podacima ranijih istraživanja na datom području postoje još tri vrste gmazova. Vrste sa najbrojnijim individuama u lokalnim populacijama su dalmatinski zidni gušter (Podarcis melisellensis), blavor (Pseudopus apodus) te Pelophylax ridibundus i Rana dalmatina, dok su ostale vrste predstavljene manjim brojem individua. Vrste guštera kao što su zmajur, smukulja i oštroglava gušterica u odnosu na ranije podatke tokom ovih istraživanja nisu potvrđene. Tijekom terenskih istraživanja uočeni su tragovi proteklih sakupljanja, što indicira na zaključak da u okviru Hutovog blata postoji stalni lov na navedene vrste što ozbiljno ugrožava njihove lokalne populacije na posmatranom području.

ghj.jpg

Fauna sisara na području parka prirode definirana je kontinuiranom prisutnošću ukupno 9 vrsta, među kojima su najzastupljenije jedinke iz populacije Sus scrofa (Linnaeus, 1758) - Divlja svinja, česta (LC); Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) – Lisica, česta (LC) i Lepus europaeus (Pallas 1778) - Smeđi zec, česta (LC). Dodatnim istraživanjima tokom ovog i projekata koji su realizirani tokom zadnjih 10 godina potvrđeno je prisustvo slijedećih vrsta: Canis lupus (Linnaeus, 1758) – Vuk, Mustela erminea (Linnaeus, 1758) - Velika lasica, Mustela nivalis (Linnaeus, 1766) - Mala lasica, Martes martes (Linnaeus, 1758) - Kuna zlatica i Felis silvestris (Schreber, 1775) - Divlja mačka. Generalno, se može konstatirati da područje Parka prirode Hutovo blato ima brojna staništa koja su izuzetno pogodna za opstanak i razvoj stabilnih populacija ugroženih vrsta sisavaca koje bi ga potencijalno nastanjivale. Također su utvrđeni su brojni negativni oblici antropogenog djelovanja, posebno nekontroliranog lova kopnenih i vodenih vrsta sisavaca, što uz nedostatak adekvatnog sistema nadzora direktno utječe na smanjenje brojnosti populacija i raznolikosti vrsta.

Tokom finalne faze projektnih istraživanja izvršena je identifikacija i uspostavljena referentna lista priroritetnih Natura 2000 tipova staništa u skladu sa Anexom II Direktive o staništima i definiranje njihovog prostornog obuhvata, kao osnove za donošenje prijedloga za uspostavu mreže Natura 2000 na području parka prirode „Hutovo blato“. Konkretnije, rezultatima literaturnih i terenskih istraživanja identificirana su ukupno tri priroritetna Natura 2000 tipa staništa:

1.            *3170 - Mediteranske povremene lokve;

2.            *3180 - Povremena kraška jezera;

3.            *91E0 - Šume mekih lišćara na fluvisolima

Za sve identficirane priroritetne Natura 2000 tipove staništa priložene su topografske karte u R=1:25.000 sa ucrtanim granicama prostornog obuhvata na području parka prirode Hutovo blato. Za iste je također priložena i fotodokumentacija na nivou tipskog izgleda i vrsta tipične flore koje dominiraju u biljnim zajednicama koje ih nastanjuju.

Shodno istaknutim činjenicama očuvanje postojećeg i unapređenje budućeg stanja svih elemenata prirodnog diverziteta cjelokupnog područja Hutovog blata sa posebnim akcentom na Deransko blato predstavlja jedan od primarnih nacionalnih ciljeva iz oblasti zaštite prirode na nivou Federacije BiH, Bosne i Hercegovine i cijele regije Balkanskog poluotoka.

0
0
0
s2sdefault

VIJESTI

CIRP logo

Centar za investicije i razvoj poduzetništva - CIRP

SPC Rondo, Kralja Petra Krešimira IV bb, LAM 2 - 1. Kat, 88 000 Mostar, BiH

Mobitel: +387 63 148 789

Mail: info@cirp.ba

 Instagram-Flat-48.png Linkedin-Flat-48.png Facebook-Flat-48 (1).png

 

O NAMA    VIJESTI    INVEST    DIJASPORA    JAVNI POZIV    USPJEŠNE PRIČE    MULTIMEDIJA    KONTAKT

2017-2018 - sva prava pridržana

designer17.png