BiH jedina u regiji nije predala kompletnu reformsku agendu, čime riskira milijardu eura iz EU fondova. Bruxelles upozorava na hitnost reformi.
Europska komisija (EK) je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdila da će države regije, korisnice europskog Plana rasta, morati u potpunosti provesti svoje reformske agende do kraja 2027. godine kako bi ostvarile pravo na sva sredstva iz ovog financijskog paketa. Ova izjava dolazi nekoliko dana nakon što je EK objavila da prve isplate iz Plana rasta vjerojatno neće biti realizirane u prvom dijelu ove godine.
Kako su objasnili dužnosnici upućeni u proces, razlog za kašnjenje nije nedostatak volje Bruxellesa, već kašnjenje država korisnica u ispunjavanju unutarnjih procedura.
Najviše zaostaje Bosna i Hercegovina, koja još nije poslala ni potpunu reformsku agendu. Sarajevo je Europskoj komisiji dostavilo dokument koji ne ispunjava potrebne kriterije.
''Što kasnije BiH podnese svoju reformsku agendu, to će imati manje vremena za provedbu reformi'', poručuju iz Europske komisije za RSE.
Prema preliminarnim procjenama, BiH bi iz Plana rasta mogla dobiti 1,085 milijardi eura, ali Europska komisija naglašava da će sredstva biti isplaćena tek nakon implementacije reformi.
''Europska komisija ohrabruje BiH da se pridruži ostalim partnerima u regiji i formalno preda svoju reformsku agendu bez daljnjih odgoda, prevladavajući nesuglasice u interesu svih građana'', dodaje EK u odgovoru za RSE.
Politička blokada u BiH
Radna skupina, sastavljena od 22 premijera i ministara s tri razine vlasti u BiH, nije se sastala od travnja 2024. godine kako bi usuglasila plan povlačenja europskih sredstava.
''Od online konferencije u travnju do danas nije bilo nikakvog pomaka ni dogovora'', izjavio je za RSE Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona i član radne skupine.
Sličnu izjavu dao je i Đuro Topić, premijer Posavskog kantona i član Hrvatske demokratske zajednice BiH.
''Nakon neuspješnog online sastanka, sve je stalo. Šteta je ogromna za cijelu državu'', kazao je Topić.
Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan je šest milijardi eura i ima za cilj udvostručenje ekonomskog rasta u regiji tijekom sljedećih deset godina.
Kako bi ostvarile pravo na sredstva, države su bile obvezne podnijeti plan reformi u ključnim područjima, uključujući vladavinu prava, borbu protiv korupcije, institucionalne reforme i jačanje demokracije.
BiH ostala bez pristupa milijardama eura
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH u rujnu 2024. godine u posljednji trenutak predala je nepotpunu reformsku agendu, koju je EK odbila jer nije ispunjavala preporuke i kriterije.
BiH je tako postala jedina zemlja u regiji koja nije ispunila uvjete za pristup europskim fondovima, dok druge zemlje već planiraju korištenje sredstava.
Staša Košarac, zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine BiH, izjavio je za RSE da je ''pitanje stopirano u Federaciji''.
S druge strane, iz Federacije BiH tvrde da je problem u zahtjevima iz Republike Srpske.
''Tražimo samo poštivanje Ustava BiH, što je i stav Europske komisije. Spremni smo potpisati sve što EU zahtijeva'', rekao je Tahir Lendo.
Od 113 točaka reformske agende, 110 je usuglašeno, ali radna skupina odluke mora donijeti jednoglasno.
Ključni zahtjevi Bruxellesa
Europska komisija i političke stranke iz Federacije BiH traže da Republika Srpska osigura imenovanje dvojice nedostajućih sudaca Ustavnog suda BiH i da se odluke Suda provode na cijelom teritoriju BiH.
Parlament RS-a godinama nije raspravljao o imenovanju sudaca, a pokušao je donijeti zakon o neprimjenjivanju odluka Suda na svom teritoriju.
RS odbija svaki razgovor o ovom pitanju dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu, koji bi zamijenio troje stranih sudaca domaćim sucima.
Spornim se smatra i prijedlog RS-a da entitetske vlasti mogu staviti veto na odluke Konkurencijskog vijeća BiH.
Infrastrukturni i energetski projekti BiH je kandidirala projekte iz infrastrukture, energetike i digitalizacije, ukupne vrijednosti preko milijardu eura. Trećina iznosa financirala bi se iz europskih fondova, a ostatak putem povoljnih kredita.
Među infrastrukturnim projektima ističu se:
- Izgradnja tunela Prenj, vrijednog pola milijarde eura
- Dionice autoceste na Koridoru Vc
- Banjalučka obilaznica
- Rekonstrukcija željezničke infrastrukture
U energetskom sektoru planira se obnova i proširenje elektrodistributivne mreže, južna plinska interkonekcija prema Hrvatskoj te revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac.
Unatoč velikim očekivanjima, BiH i dalje nije osigurala pristup sredstvima zbog političkih blokada, dok druge države regije već rade na provedbi reformi i povlačenju financijskih sredstava iz Plana rasta.
